HISTORIJSKI MUZEJ

Jevrejska omladina branit će zemlju s ljubavlju i požrtvovanjem!

(O JORD „Matatja“)

Jevrejsko omladinsko radničko društvo Matatja osnovano je 1923. godine, po uzoru na druga radnička kulturno-umjetnička i sportska društva u Sarajevu. Ono je nastalo kao rezultat ubrzanog procesa socijalne diferencijacije među Jevrejima grada Sarajeva koja se nakon Prvog svjetskog rata sve oštrije ispoljavala. U JORD Matatji je do početka 1941. djelovalo oko 1.100 članova, isključivo radnika, zanatlija i privatnih namješte­nika oba spola od 18 do 30 godina starosti, među njima oko 400 skojevaca i 62 člana KP.

U skladu sa raspoloženjem u gradu, od 1934. mijenja se i idejna orijentacija u Matatji. U prostorijama u Jelićevoj ulici 1 vrvi kao u košnici. Recituju se revolucionarni sadržaji, izvode dramska djela socijale tematike i živo radi na obrazovanju u duhu naučnog socijalizma i marksizma. Gradska omladina i napredni slobodoumno orijentirani građani rado zalaze u Matatju. Zbog toga je društvo stalno bilo pod strogom prismotrom. Na svaku priredbu i javni nastup, pa čak i na igranke nedjeljom policija je slala više tajnih agenata koji su po gradu hapsili osumnjičene.

Kako se najveći dio aktivnosti uhapšenih mladih ljudi odvijao u prostorijama Matatje, mogle su se očekivati odgovarajuće posljedice i po društvo. Ono je prvi put bilo zabranjeno nakon izbora 1938. gdje su Jevreji velikim dijelom glasali za opoziciju. Društvo je poslije nekog vremena obnovljeno, ali je potom odmah nakon početka aprilskog rata 1941. i definitivno zapečaćeno.

Godinu dana prije toga, na glavnoj skupštini Matatje 25. aprila 1940. prvi sekretar i pročelnik kulturne sekcije Moni Finci, u skladu sa parolom KP „Branićemo zemlju!“ izvještava, kako je zabilježeno u štampi: „… Na ovoj grudi, gdje naši preci žive preko četiri stoljeća… mi osjećamo da smo u svojoj zemlji i otadžbini. Nema sumnje da će jevrejska omladina, u času kad domovina to zatraži, s ljubavlju i požrtvovanjem braniti zemlju.“

Početkom 1941. prostorije Matatje među prvima su zapečaćene, sva njena s mukom stečena imovina formalno je razgrabljena, a otpočeo je opći progon Jevreja na prostoru cijele BiH. Veliki broj dotadašnjih članova Matatje, posebno sastav kulture sekcije, nastavio je revolucionarni vid borbe pod vodstvom KPJ i SKOJ-a. Neki od njih priključili su se ilegalnom radu u Sarajevu dok su drugi uzeli aktivno učešće u partizanskim jedinicama. U toku Drugog svjetskog rada u partizanskim redovima poginulo je oko 60 bivših članova Matatje, a jedan je proglašen narodnim herojem. Sjećanje na njihov lik i doprinos u borbi, njegovano je u poslijeratnom Sarajevu kroz imena ulica, škola i značajnih institucija.